Tko je bio Nikolaj Kondratjev?

Nikolaj Dimitrijevič Kondratjev ( Никола́й Дми́триевич Кондра́тьев) je bio ruski ekonomist koji je živio na prijelazu iz 19. u 20. Stoljeće. Radio je kao profesor na moskovskoj Poljoprivrednoj akademiji i kao ravnatelj na institutu za konjunkturna istraživanja u Moskvi, koji je i sam osnovao. Bavio se proučavanjem zapadnih kapitalističkih tržišta i njihovih ciklusa. Smatrao je “zapadnjački” kapitalizam održivim što nije bilo dočekano s oduševljenjem u tadašnjem sovjetskom savezu, zbog čega je i smaknut u 46. godini života.

Sigurno se pitate zašto sam odlučio pisati o osobi koja je “anonimac” i za neke ekonomiste, a kamo li za ostale? Postoji jedna izreka koja kaže: “Politikom se ne moramo baviti, ali ona će se baviti s nama.” Ova izreka je istinita i za ekonomiju. Naravno da Vi kao pravnik, prodavač, doktor, pisac, ribar ili profesionalni sportaš nemate vremena izučavati razne metode analiziranja stanja na burzama, niti vas to možda zanima. Ali ono što bi trebali znati je da se sve događa u ciklusima. Upravo tu na red dolazi Kondratjev. On je tvrdio da se u kapitalističkom društvu sve događa u ciklusima, a posebnu je pažnju posvetio dugoročnim ciklusima.

Ciklusi svjetske ekonomije

Graf prikazuje cikluse napretka. Svaki ciklus se sastoji od četiri faze i traje oko 50 godina. Prva faza je faza prosperiteta u kojoj imamo zabilježen rast. Druga faza je faza recesije na koju se nastavlja faza depresija. U obje faze imamo pad koji završava fazom poboljšanja koja obično dovodi do otkrića nove tehnologije. Mišljenja sam da će iduća tehnologija biti digitalizacija i prema ciklusu napretka trebala bi krenuti s intenzivnim rastom oko 2025. godine.

Postotak rasta svjetskog BDP-a
Neke od kriza u solarnim ciklusima

Kraći ciklusi se mogu očitovati u svjetskom rastu BDP-a ili kao svjetske krize u solarnim ciklusima. Primjeri nekih najvećih kriza su:

  • Velika gospodarska kriza 1929.-1933.
  • Kriza latinske Amerike 1970-1980
  • Crni ponedjeljak 1987
  • Azijska kriza 1997
  • Financijska kriza 2007-2009

Nije nužno da svaka velika kriza bude na solarnom minimumu ili pred minimum, ali to je jedan od indikatora koji nas može upozoriti. Ako uz to imamo i ostale pokazatelje kao što su neopravdano veliki rast ekonomije, nagle intervencije centralne banke, izrazito niska stopa nezaposlenosti, velika promjena cijena energenata itd. Osobno smatram da je ova kriza bila u potpunosti očekivana. Osim dolaska solarnog minimuma imali smo indikatore kao što su Iznimno niska nezaposlenost, intervencije centralnih banaka Kine i Amerike, trgovinske ratove. Koronavirus nije jedini razlog zašto smo na pragu krize, on je samo okidač.

Ciklusi unutar ciklusa

Ekonomski ciklus se može podijeliti i na četiri godišnja doba. Trenutno se nalazimo u proljeću koje je počelo 2015 i trajat će do 2030. Proljeće počinje s postupnim smanjenjem nezaposlenosti i rastom ekonomije. Cijene proizvoda će postupno rasti kao i vrijednost dionica, a to će popratiti i rast kamatnih stopa. Najbolje investicije u ovom razdoblju su dionice i nekretnine, a treba paziti na inflaciju. Prema 2030. godini interes će i dalje biti na nekretninama (posebno stambenim), a umjesto dionica će rasti tržište dobara i plemenitih metala.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *