Utjecaj dizajna gradova na zdravlje ljudi

Meni je fascinacija za gradovima i njegovim dizajnom počela kada sam uočio sličnosti s dizajnom organizama. Gradovi se u jednu ruku ponašaju kao organizmi; rastu i razvijaju se, mijenjaju svoj stari materijal i zamjenjuju novim, imaju svoj krvotok u obliku kolnika, nogostupa i drugih površina koje sačinjavaju cestovni promet. Po mojem mišljenju, to je jedan od mnogih primjera fraktalnosti u prirodi, gdje ista pravila vrijede i u velikim i malim sustavima.

Dizajneri gradova iz 20. stoljeća su napravili dvije pogreške: nisu planirali veliki rast broja stanovnika, te su dizajnirali grad s idejom da je automobil glavno prijevozno sredstvo većine obitelji. Ova odluka gradnje gradova oko automobila je možda i najveći uzrok većine problema i to ću probati ilustrirati u članku. Također ću se dotaknuti usporedbe modernih gradova i prirodnog čovjekovog okruženja u kojem je ljudski organizam prvobitno nastao, te pokušati pokazati da osim fizičkih uzrokuje i mentalne probleme.

Ovo je jako kompleksna tema gdje se isprepliću mnoga područja i znanosti, te se nadam da ću pokriti većinu toga, bez da zastranim u drugu tematiku.

Kratka povijest gradova

Većina ljudi su prvobitno bili lovci-sakupljači koji su živjeli u manjim zajednicama i kao nomadi migrirali ovisno o godišnjem dobu. Pojavom agrikulture su se pojavili i prvi gradovi.

Gradovi su poput višestaničnih organizama – nastali zbog želje da se proces preživljavanja olakša. Oni pružaju stabilnost, sigurnost od neprijatelja ili životinja, te mogućnost specijaliziranja svakog stanovnika, što dovodi do efikasnijeg doprinosa zajednici i boljih ekonomskih prilika. Ako je netko vojnik i brani grad, drugi stanovnik se može potpuno fokusirati, na primjer, na kovanje metala ili uzgoj hrane, znajući da se ne treba brinuti za sigurnost.

Danas je situacija drugačija. Karta svijeta je uređena, kraljevine su zamijenile države, a gradovi zidine zamijenili autocestama. Od 2007. godine više ljudi živi u urbanim nego ruralnim područjima. Gradovi pružaju nove prilike, nove poslove, te su žarište društvenih zbivanja. Mjesto gdje se snovi mogu ostvariti. Ekonomska prilika je veća jer je veći broj stanovnika koncentriran na manjoj površini. Nažalost, naizgled dobre stvari ponekad donesu sa sobom i loše.

Gradovi danas

Moderni gradovi su zasnovani na sveprisutnosti automobila. Rast automobilske industrije je uvelike utjecao na razvoj novijih gradova. Porast korisnika motornih vozila je bio problem jer ceste starijih dijelova gradova nisu predviđene za automobile nego pješake i javni prijevoz. Umjesto jačanja javnog prijevoza kao glavnog gradskog prijevoza, želja za komforom koje nudi vlastiti prijevoz i lobi automobilske industrije je prevladao.

Zbog želje i očekivanja da svaka obitelj ima auto stare ulice su prenamijenjene, napravljene su brze autoceste, ceste s više traka i razne zaobilaznice da prime veliki broj automobila, u nadi da će smanjiti gužve na prometnicama. Rezultati takve gradnje su, iskreno govoreći, bile katastrofalne za samog čovjeka.

Pritom imajmo na umu da čovjek nije nastao u vakuumu. Čovjek “kakav je” se milijunima godina razvijao s prirodom oko sebe; on jest priroda, kao što je priroda čovjek i sva ostala bića na planeti. Uzevši ovu spoznaju kao kontekst za ostatak članka, pogledajmo koje su posljedice graditelji ostavili za čovjeka na njegovo zdravlje.

Zagađenje zraka

Motorna vozila su veliki zagađivači zbog otpuštanja kemijskih spojeva prilikom izgaranja fosilnih goriva, poput dušikovog dioksida koji je dokazano štetan za čovjeka. Djeca su posebno izložena tim spojevima jer se razvijaju. Osim respiratornih problema, istraživanja su pokazala da prometni zagađivači zraka utječu negativno na razvoj dječjeg mozga do njihovog punog potencijala.

Nemojmo zaboraviti da su mnoge naftne kompanije donedavno stavljali olovo u gorivo. Najgore je što se znalo za štetnost, a firma Du Pont je izjavila da su “mrzili” alternativu poput etanola, jer ga nisu mogli patentirati i ugrožavala je njihovu kontrolu motora na unutarnje izgaranje. Uobičajeno, profit na prvom, a zdravlje građana na zadnjem mjestu.

S porastom broja stanovnika koja se seli iz ruralnih u urbana područja, ovaj problem će ostaviti cijele generacije ljudi trajno oštećenima.

Zvukovi

Mnogi nisu svjesni, ali buka koju gradska aktivnost proizvodi stvara direktno i indirektno mnoge zdravstvene poteškoće. Buka, pogotovo u noćnom periodu, veća od 65 dB može narušiti prijeko potreban san, povećati krvni pritisak i otkucaje srca, povećati nivoe stresnih hormona u krvi i oksidativnog stresa. Silni promet motornih vozila, vlakovi, ljudi na ulicama, partijanje do kasno u klubovima ostavlja dugoročne posljedice za stanare.

Ne smijemo zaboraviti valnu prirodu elementarnih čestica; sve u kozmosu ima svoju frekvenciju, svoju vibraciju, pa tako i naša tijela koja su sačinjena od njih. Prema nekim tumačenjima, ali i mojem mišljenju, sve je zapravo zvuk.

Prema Ayurvedi (staroj indijskoj znanosti o životu), u kozmosu postoje tri kvalitete, tri aspekta, tri sile, odnosno “sveto trojstvo” koji se pojavljuju u svemu koje oni nazivaju gune. Dijelimo ih na sattva, rajas i tamas, odnosno aspekti kreacije, održavanja i uništenja. Ako se čovjek okruži vibracijama i zvukovima prirode, to pojačava sattvu, odnosno aspekt održavanja i ljudi se osjećaju mirnije, manje stresno i veselije. Takva okruženja je teško naći u samim gradovima danas, gdje prevladavaju rajas i tamas, izazivajući nemir, želju za pokretom, nervozu, umor i drugo.

Toplina

Gradovi imaju prosječnu temperaturu višu za 2 do 4 stupnja Celzijusa, dok su noći oko 10 stupnjeva iznad prosjeka. Iako to ne izgleda mnogo, čovjekovo tijelo se tisućama godina razvijalo uz okolinu njegovog krajolika. Visoke temperature mogu uzrokovati zdravstvene probleme, a kod starijih osoba respiratorne i kardiovaskularne poteškoće.

Razlog tome je loš dizajn grada. Njegova geometrija uvelike igra ulogu; da li pozicije građevina ili materijal zgrada zarobljavaju toplinu i omogućuje li dizajn prolazak vjetra između građevina? Od kojeg su materijala građene ceste, koliku toplinu generiraju sami ljudi svojim aktivnostima te ima li grad dovoljno vegetacije i parkova u sebi?

Sve su to stvari koje bi dizajneri gradova trebali uzeti u obzir prilikom gradnje. Urbano planiranje ima veliki utjecaj na zdravlje samog čovjeka, bez da je on toga svjestan direktno dok ne sagleda širu sliku.

Nedovoljno fizičke aktivnosti

Ovo je nedostatak gradova čija je gradnja bazirana oko automobila. Nepobitna činjenica ljudskog tijela jest da je građeno za pokret i tada najbolje funkcionira. Neaktivnosti poput dugoročnog sjedenja, pogotovo u uredu pred kompjuterom ili televizijom u kombinaciji s lošom prehranom izazivaju razne kardiovaskularne bolesti.

Vožnja automobilom spada u istu kategoriju. Automobil ima svoju funkciju, pogotovo za prijevoz više ljudi ili teških predmeta, poput namirnica iz nabavke. Ali, kada se pojedinci voze sami kako bi otišli u grad na rekreaciju, onda je kontraproduktivno za sve sudionike. Tu dolazi do problema gradnja gradova i infrastrukture prijevoza, jer ponekad ne postoji druga opcija.

Američki dizajn predgrađa. Za bilokakvu gradsku aktivnost potreban je automobil.

Kada je stambena zona isključivo namijenjena za stanove, kao u američkim predgrađima, nastaju problemi. Na slici je primjer gdje su stambene zgrade efikasno posložene, ali nedostaje bilo kakva druga aktivnost. Nema dućana, tržnica, parkova, trgova za sastajanje, ulica za šetati. Ovakvi prostori nisu podložni za socijaliziranje jer se ljudi ne mogu nigdje okupiti i družiti. Ljudi su primorani koristiti automobil da bi otišli van predgrađa i potražili druge aktivnosti u gradu.

Dizajn gradova suptilno utječe na zdravlje ljudi, a da nisu ni svjesni. Dovoljno je postaviti stepenice usred grada po putevima gdje ljudi šeću i ljudi će svaki dan imati fizičku aktivnost da zadovolje neki minimum rada srca koji je potreban za normalno funkcioniranje tijela.

Nedovoljno prirodnih prostora

Prirodni prostori unutar grada su bitni. Oni pomažu oko temperature, uljepšavaju grad, pružaju odmorišta i mogu pomoći u razlikovanju prostora za potrebe okupljanja raznih starosnih grupa, poput djece, mladih i starijih.

Važnu funkciju imaju i u pružanju mentalnog balansa. Naime, ljudski mozak je napravljen da prepoznaje prirodne geometrijske strukture odnosno fraktale. Gledanje takvih oblika u prirodi ima pozitivnih djelovanja na unutrašnji mir, niski stres i dobrog osjećaja. Moderni gradovi su građeni takvom geometrijom da ne aktiviraju dijelove uma koji prepoznaju fraktalnost i nesvjesno izazivaju stres. Također postoji problem privatnog interesa gdje se zbog zarade mnoge zelene površine prenamjenjuju u građevinska zemljišta.

Čovjek je nastao u prirodi fascinantnim procesom milijunima godina, gdje je bio u ravnoteži s okolinom. Udaljavanje od prirode (što je trend svugdje, ne samo u gradnji gradova) je recept za katastrofu čovječanstva. Prirodne površine pružaju otoke gdje se ljudi mogu, barem na kratko, vratiti prirodi.

Elektromagnetska zračenja

Ovaj faktor je noviji zbog napretka tehnologije, pa je relevantan za velike i moderne gradove gdje su repetitori i WiFi ruteri postavljeni u svim zgradama.

Čovjek posjeduje elektromagnetsko polje koje tijelo samo generira. Moderna tehnologija koju svakodnevno koristimo također proizvodi elektromagnetska zračenja. Nalaže se pitanje kakav efekt ono ima na naše tijelo. Znanstvenici tvrde da nije opasno za čovjeka u propisanim razinama, dok teoretičari zavjere tvrde da nam visokofrekventnim valovima ometaju pravilni rad tijela i smanjuju imunitet, što dovodi do niza drugih komplikacija.

Nažalost, nemam dovoljno informacija da mogu dati suvisli odgovor koliko to utječe na zdravlje. Na sreću, Mike Lowery je napravio izvrsnu analizu štetnosti 5G na zdravlje koju preporučujem da pogledate.

Učinak na zdravlje

Svi gore navedeni faktori utječu na mentalno i fizičko zdravlje stanovnika. Vrlo je bitno napomenuti da uvjeti i okolina utječu na svjesni i nesvjesni odabir čovjekovih aktivnosti. Ako se gradi bez pažnje, ljudi će imati manje pristupa prirodnim površinama, što će indirektno rezultirati s manjkom mogućnosti da se integrira tjelovježba u dnevnu rutinu. Ako su ceste loše spojene, promet svaki dan sporo teče i javni prijevoz nije dobro razvijen, puno je vremena potrošeno na putovanje umjesto da bude iskorišteno za fizičku aktivnost ili odmor. Drugim riječima, odluke nekih pojedinaca vezano za gradnju indirektno utječu na vaše zdravlje, a da to nije naizgled očito.

Drugi problem velikih gradova je teže formiranje društvenih veza. Ljudi su još od davnina formirali plemena, male grupe radi preživljavanja. Čovjek je inherentno društveno biće i zdrav društveni život je preduvjet za dobro mentalno stanje. Milijuni godina su pokazali da je uspješna evolucijska strategija ona gdje cijele obitelji – djeca, roditelji i bake i djedovi, te druge obitelji u plemenu surađuju i žive. U ruralnom području je to češća pojava, ali u gradovima je skoro pa nestala.

Mnogi ljudi žive u velikim zgradama, a ne poznaju svoje susjede. Tu je presudan dizajn samih zgrada. Stambene zgrade sa stanovima su najčešće dizajnirane da hodnicima i dizalima, čija je glavna zadaća voditi do stanova. Jedino gdje možete popričati sa susjedom jest ako se sretnete u hodniku ili dizalu , ali to je usput i na kratko jer hodnik služi za prolazak, često je bučan zbog jeke, te nije predviđen za pričanje.

To mogu i ja osobno potvrditi; iako pozdravim i rijetko popričam sa susjedima u prolazu, ne znam kako se oni zovu, ne znam koji su im hobiji, čime se bave, nemam njihov broj telefona, itd. U slučaju da se dogodi kakva nezgoda ili zatrebam pomoć, puno je teže pružiti ili dobiti pravovremenu pomoć.

To je veliki paradoks, u doba kada smo najviše povezani, ljudi su jako usamljeni i osjećaju se izolirano. Jest da u tome igra i virtualni svijet koji pruža internet i postoji alternativa druženju uživo, ali tu je kriv dizajn zgrada i gradova, koji ne potiču takve aktivnosti.

Kako popraviti gradove?

Popravak samih gradova je često težak i višegodišnji projekt. Za smanjenje zagađenja zraka gradovi mogu dizajnirati posebne ceste za pješake i bicikliste, čime bi potakli korištenje alternativnih načina transporta. Jačanje javnog prijevoza može uvelike smanjiti zagađenje. Smanjenje prometa motornih vozila se može ograničiti ili ukinuti na određenim lokacijama, što će automatski navesti korištenje drugih opcija. Dugoročna zamjena motornih vozila sa električnim bi moglo umanjiti zagađenje, ali bi i dalje postojale gužve u prometu.

Zvučno zagađenje je moguće smanjiti gradnjom prometnica materijalom koje smanjuje zvukove, ograničavanje brzina u naseljenim područjima te označavanje tihih zona, gdje bi pristup motornim vozilima bio ograničen. Zgrade se mogu izolirati posebnim materijalom koji izolira zvuk. Ako je itko posjetio Swanky Hostel klub u centru Zagreba, možete se uvjeriti da muzika trešti do kasno u noć, a izvana da šećete ulicom ne biste rekli da je tu ikakav klub u blizini. I dan danas mi nije jasno kako su to izveli, uistinu fascinantno inženjerstvo na djelu.

Toplinske probleme je moguće promjenom materijala kojim se grade zgrade i ceste. Asfalt je primjer materijala koji upija sunčevu toplinu i zadržava po cestama. Postavljanje zelenih otoka i vegetacije po gradu isto pospješuje smanjenje visokih temperatura.

Jačanje fizičkih aktivnosti se može promicanjem vožnje biciklom, postavljanje parkova sa šetalištima na mjestima tako da moraju proći, na primjer stavljanje parka između stambenih i trgovačkih površina. Površine na kojima se ljudi često kreću bi trebale imati stepenice, krivine i ceste s nagibom kako bi stalno koristili tijelo s naporom, što će pomoći u ispunjenju potrebne vježbe za tijelo.

Postavljanje prirodnih površina je luksuz u postojećim gradovima jer nitko lud neće prenamijeniti stambenu ili poslovnu četvrt u prirodni park. Kako se grad širi, urbanistički plan mora uzeti u obzir važnost prirodnih površina za zdravlje svojih građana. Ako mislite da vaš urbanistički plan u gradu ide u krivom smjeru te da pogoduje, npr. izradi dodatnih trgovačkih centara, raspitajte se i zovite gradske službe, gradske političare i tražite da se očituju po tom pitanju i tražite promjene.

Mišljenje autora članka

Mislim da je ovo jedna vrlo interesantna tema o kojoj vrijedi razmisliti. Jako puno sličnosti imaju gradovi s našim tijelima, a glavna lekcija je da si moramo urediti okolinu, odnosno ako nismo u toj mogućnosti, preseliti se u drugu okolinu u skladu sa željenim rezultatom što namjeravamo postići.

U religijama je popularna duhovna izreka “Vaše tijelo je hram” i s time se potpuno slažem, a vrijedi na svim razinama. U zdravom gradu je zdravo društvo, u zdravom društvu je zdravo tijelo, a u zdravom tijelu je zdrav duh, a to se postiže okruživanjem poticajnom okolinom i radom na sebi, odnosno zdrava prehrana, tjelovježba, meditacija, dobar san, druženje s drugim ljudima, obitavanje u prirodi i iskazivanje zahvalnosti u sebi.

Lux Lumen
Nakon skakanja u "zečju rupu" i nekoliko mističnih iskustava, pogled na svijet mu je zauvijek promijenjen. Trenutno je na zadatku sakupljanja vrijednog znanja kako bi ga podijelio za boljitak svakog pojedinca.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *